U današnje vrijeme kad skoro svaka ozbiljnija tvrtka ima potrebu za reklamiranjem svojih proizvoda/usluga preko raznih komunikacijskih kanala, Internet je svakako jedan od vrlo učinkovitih, a s druge strane relativno jeftin kanal za promociju.
Većina tvrtki, prije ili kasnije, se odluči na komunikaciju sa svojim klijentima u vidu slanja razno-raznih newsletter poruka odnosno povremenog slanja elektroničkih poruka na veći broj e-mail adresa s kojih su klijenti izrazili interes za proizvode/usluge koje pojedina tvrtka nudi. Udruge i druge neprofitabilne institucije također mogu koristiti mailing liste za slanje svojih obavijesnih mailova tako da korištenje mailing lista nije ograničeno samo za tvrtke.
Ono što je iznimno bitno kod mailing lista i na što treba posebno obratiti pozornost je da popis e-mail adresa koji se stavlja na listu mora biti legitiman. Pod legitimnim e-mail adresama podrazumijeva se da je vlasnik svake e-mail adrese putem ankete, web forme, telefonskom potvrdom ili na bilo koji drugi način potvrdio da je suglasan da mu se šalju takve reklamne/obavijesne mail poruke i korisniku treba omogućiti da se u bilo kojem trenutku može svojevoljno odjaviti s mailing liste.
Ako na popis stavljate adrese čiji vlasnici nisu dali suglasnog za primanjem vaših poruka takva poruka je zapravo SPAM odnosno neželjena/netražena poruka. Nepozvane/netražene poruke i reklame smatraju se najvećom povredom Internet pravila i strogo se sankcioniraju, a ako neki poslužitelj ili provider ne reagira na prijave takvih korisnika često biva onemogućen protok e-mail poruka za sve korisnike, ne samo za onoga koji je probleme prouzročio.
Krenimo sad na tehnički dio vezan uz samo kreiranje mailing lista preko paketa na našim poslužiteljima.
Windows WebsitePanel
1. Na početnoj stranici WebsitePanel sučelja odaberete Mail -> Lists.
2. U otvorenom sučelju kliknete na gumb „Create Mailing List“.
3. Na otvorenoj stranici nalazi se sučelje za samo kreiranje mailing liste.
4. U polje „E-mail Address:“ upisuje se prefiks naziva liste koji želimo, te se iz padajućeg izbornika odabere naziv pripadajuće domene.
5. Polje „List Description:“ nije obavezno i može se slobodno ostaviti prazno ili po želji možete upisati neki tekst koji opisuje svrhu liste ili slično.
6. U polju „Subscribers Reply To:“ iz padajućeg izbornika ponuđene su sljedeće opcije.
a) List – pretplatnici liste odgovaranjem na primljenu poruku šalju mail svim pretplatnicima.
b) Sender – pretplatnici liste odgovaranjem na primljenu poruku šalju mail pošiljatelju poruke.
c) Moderator – pretplatnici liste odgovaranjem na primljenu poruku šalju poruku na e-mail adresu moderatora koji onda odlučuje da li će poruka biti poslana ostalim korisnicima liste ili ne.
7. U polju „Posting Mode:“ iz padajućeg izbornika imate također tri ponuđene opcije.
a) Members Only – slanje poruka na adresu mailing liste omogućeno je samo pretplatnicima. U informatici, lozinka je tajna riječ ili niz znakova koji omogućuje korisniku pristup određenim resursima, poput korisničkog računa, računalnog sustava, mreže ili aplikacije. Lozinka se koristi kako bi se osigurala povjerljivost i sigurnost, sprječavajući neovlašten pristup informacijama ili resursima. Dobre prakse za sigurne lozinke uključuju: Dužina: Što je lozinka dulja, to ju je teže pogoditi. Preporučuje se da lozinka ima barem 12 znakova. Složenost: Lozinka bi trebala sadržavati različite...
b) Anyone – slanje poruka na adresu mailing liste omogućeno je bilo kome.
c) Password
8. U polju „Subject Prefix Options:“ može se definirati neki prefiks ispred naslova svake poruke s mailing liste i ova opcija se može iskorititi za filraciju poruka poslanih na mailing listu. Iz padajućeg izbornika ponuđene su tri opcije:
a) Default Prefix – osnovna postavka i na naslov poruka primjenjuje se standardni pravilnik za mail servis.
b) Subject is not altered – naslov porukauvijek ostaje isti.
c) Custom Prefix – ova opcija omogućuje definiranje prefiksa koji će biti dodan uz svaku poruku (u polje „Prefix: „ se upisuje željeni prefiks koji treba upisati između uglatih zagrada „[neki tekst]“).
9. Opcija „Moderation is Enabled:“ služi za uključivanje/isključivanje ove funkcije. Ako se opcija uključi onda se sve poruka poslane na adresu prvo šalju na adresu moderatora koji po primitku poruke odlučuje da li će poruka biti slana na e-mail adrese sa liste ili ne. Ako opcija nije uključena na listu se primjenjuju pravila definirana u prethodnim koracima.
10. U polje „Mailing List Members:“ upisuje se popis e-mail adresa na koje će biti slana poruka prilikom slanja na adresu mailing liste.
Bitno je napomenuti da popis e-mail adresa, kako bi dodavanje bilo moguće, mora biti u formatu da je svaka e-mail adresa upisana u novom retku odnosno odvojena tipom Enter.
11. Kad se podese svi parametri i unese popis adresa za kreiranje mailing liste klikne se na gumb „Save“ u donjem lijevom kutu sučelja.
Linux cPanel
1. Na početnom sučelju cPanela, u sekciji „Mail“, klikne se na ikonu „Mailing lists“.
2. U otvorenom sučelju otvoriti će vam se forma za kreiranje mailing liste.
Ako imate u računu više domena onda će vam ispod polja „List Name“ biti vidljivo i polje „Domain:“ u kojemu ćete iz padajućeg izbornika moći odabrati za koju od domena želite da vam se kreira mailing lista Mailing lista – to je skupljena, održavana i odgovarajuće pohranjena baza e-mail adresa dobrovoljno danih od strane klijenata određenog brenda ili osoba koje stupaju u odnos s njim kako bi primale određenu vrstu informacija (trenutna ponuda, reklamne svrhe, novosti, blog postovi itd.).Mailing lista se koristi za kampanje e-mail marketinga. Vodeći mailing kampanju prema klijentima i osobama zainteresiranim za tvoje usluge moraš imati njihov pristanak, tj. dobrovoljno i...Što je Mailing lista?.
3. U polje „List Name:“ upisujete prefiks/naziv mailing liste (bez @naziv_domene jer će vam taj dio biti automatski nadodan nakon kreiranja liste), a u polja „Password:“ i „Password (Again):“ upisujete lozinku putem koje ćete se spajati na administrativno sučelje liste.
4. Za kreiranje liste kliknete se na gumb „Add Mailing List“.
5. Nakon kreiranja liste, ispod forme za kreiranje liste, biti će vam navedena kreirana mailing lista i za spajanje na administrativno sučelje klikne se na link „Modify“.
6. Klikom na link „Modify“ otvoriti će vam se u novom prozoru stranica na kojoj će vas tražiti unos lozinke te u polje „List Administrator Password:“ upišete lozinku koju ste prethodno postavili za mailing listu.
7. Ako ste uredno upisali lozinku treba vam se otvoriti administrativno sučelje preko kojeg je moguć unos adresa na mailing listu.
8. Dodavanje korisnika vrši se preko izbornika „Membership Management…“ -> „Mass Subscription“.
9. Klikom na „Membership Management…“ -> „Mass Subscription“ u donjem dijelu će se otvoriti sučelje Interface (sučelje) je točka spoja ili veze između dva različita sustava, uređaja ili softvera, omogućujući im međusobnu komunikaciju i suradnju. U računarstvu interface može imati različite oblike, ovisno o tome što povezuju i na koji način to čine. Koji su tipovi Interface-a? Korisničko sučelje (UI): Predstavlja način na koji korisnik komunicira sa softverom ili uređajem. Programsko sučelje aplikacija (API): To je skup pravila i specifikacija koje omogućavaju različitim programima...
10. Kod dodavanja pretplatnika obratite pozornost na opcije koje su ponuđene:
a) Pod „Subscribe these users now or invite them?“ definirate da li ćete uneseni popis e-mail adresa automatski dodati na listu (Subscribe) ili na unesene e-mail adrese želite prvo poslati pozivnicu (Invite) putem koje će se moći samostalno prijaviti za primanje poruka s mailing liste.
b) Pod „Send welcome messages to new subscribees?“ definirate da li će na e-mail adrese odmah nakon dodavanja biti poslan mail dobrodošlice na mailing listu. Ovaj mail zna često zbuniti korisnike e-mail adresa pa preporučujemo da si za ovu opciju odaberete opciju „No“.
c) Pod „Send notifications of new subscriptions to the list owner?“ definirate da li će nakon dodavanja e-mail adresa na listu biti poslan obavijesni mail na e-mail adresu administratora liste. Ovdje preporučujemo da ostavite označenu postavku „No“.
d) U polje „Enter one address per line below…“ vrši se unos e-mail adresa pretplatnika i imate opciju unosa copy-paste metodom s tim da popis adresa mora biti u formatu da je svaka e-mail adresa upisana u novom retku odnosno odvojena tipom Enter.
e) Unos pretplatnika moguć je i direktno iz datoteke na način da uz polje „…or specify a file to upload:“ kliknete na gumb „Pretraži…“ i pronađete lokalno na računalu datoteku u mojoj imate popis adresa. Popis mora biti kompatibilan s aplikacijom tako da kod ovog načina dodavanja, ako dođe do greške, treba pokušati s prethodnom metodom dodavanja.
f) U drugom prozoru „Below, enter additional text to be added to the top of your invitation or the subscription notification. Include at least one blank line at the end…“ možete upisati neki tekst koji će biti poslan u mailu koji će se poslati svim pretplatnicima ako pod „Subscribe these users now or invite them?“ odaberet opciju „Invite“ odnosno da se na sve e-mail adrese pošalje prvo pozivnica.
11. Kad uneset popis i odaberet sve željene opcije za dodavnje pretplatnika na listu klikne se na gumb „Submit your changes“.
S obzirom da “mailing list” aplikacija na Linux serverima ima dosta širok spektar mogućnosti podešavanja u slučaju potrebe za postavljanjem kakvih dodatnih funkcija/opcija mailing liste predlažemo da potražite upute na službenim stranicama “mailing list” aplikacije na adresi: www.gnu.org/software/mailman/index.html.
Sve u svemu ovo je jedan jako dobar način reklamiranja vlastitih usluga. Naravno treba nekako natjerati posjetitelje na to da se prijave za newsletter
Draga Vanesa, ovaj članak namijenjen je našim korisnicima kao i onima koji žele kroz panele, koje imaju na raspolaganju i kod drugih web hosting providera, kreirati i koristiti mailing liste. Uostalom, prijava na newsletter nije ničim uvjetovana a kamoli da korisnike “tjeramo” da se prijave
Svatko se na newsletter prijavljuje svojom voljom i svojim prstima 
Vaša usluga je super.
Zanima me pravna osnova e-mail marketinga.
Navodite da primatelj može preko web forme ili telefonski pristati na mail.
Da li je to zaista tako ili se uvažava samo pismeni pristanak ?
Treba li prikupljene podatke prijaviti AZOP-u ?
Ili i taj dio odrađuje AVALON ?
Poštovani Dalibore! Ova tema je dosta široka, no pokušat ću biti kratak i jasan
Da, kolega je pisao o tome da e-mail adrese možete prikupiti na različite načine (putem ankete, web forme, telefonskom potvrdom, itd), ali najčešće je to upis u neku vrstu web forme gdje korisnik sam, svojom voljom ostavlja svoju e-mail adresu za slanje raznim obavijesti.
Možemo reći da je granica između e-mail marketinga i stvaranja spam poruka zaista tanka. Ona najčešće ovisi o primateljevoj percepciji sadržaja e-mail poruke. Zapravo sve se svodi na tzv. dopušteni e-mail marketing (engl. permission-based marketing) koji predstavlja svako masovno slanje newslettera korisnicima koji su zatražili njegovo primanje na vlastitu e-mail adresu. E sad… ono što razlikuje dopušteni e-mail marketing od spama su 3 ključne stvari. Prvo, newsletter smijete slati isključivo korisnicima koji su to zatražili tj. morate imati njihovo dopuštenje za takvu akciju. Drugo, sam upis e-mail adrese u bazu podataka za slanje newslettera mora biti tehnički izveden na način da se pretplatiti može isključivo osoba koja je stvarni vlasnik e-mail adrese. Treće, korisnik koji prima vaše newslettere mora u svakom trenutku imati mogućnost “odjaviti se” tj. obrisati svoju e-mail adresu iz vaše baze podataka, što se najčešće koristi na samom kraju newslettera, u njegovom footeru gdje korisniku navodite automatski link za odjavu poput “odjavite se s liste”.
Prema našim saznanjima, nikakvu prijavu ne trebate raditi prema AZOP-u. Avalon nema ništa s vašim mailing listama, kako prikupljanjem e-mailova tako i s bilo kakvom prijavom tih baza podataka AZOP-u.
Pravnu stranu, koju pokriva AZOP ćemo naknadno još provjeriti te ćemo to objaviti pod komentarima (a možda i u kojem idućem blog članku)
Ispitali smo u Agenciji za zaštitu osobnih podataka (dalje AZOP) kakve su pravne obveze svake privatne ili fizičke osobe koja prikuplja podatke trećih osoba (bilo fizičkih ili pravnih).
Ukoliko vaša zbirka osobnih podataka (npr. mailing lista) sadrži samo informacije o pravnim osobama (tvrtkama) onda niste dužni prijaviti zbirku osobnih podataka u AZOP. No, ukoliko vaša zbirka osobnih podataka sadži “miks” fizičkih i pravnim osoba ili samo fizičke osobe, onda je svakako potrebno takve zbirke prijaviti u AZOP. Važno je napomenuti da je bitno i koje podatke posjedujete od vaših korisnika. Ukoliko je to samo e-mail adresa, onda ne morate ništa prijavljivati, no ukoliko osim e-mail adrese u bazi imate zapisano ime i prezime osoba te neke druge podatke, onda takve zbirke svakako prijavite AZOP-u.
To možete uraditi online na adresi: http://www.azop.hr/page.aspx?PageID=11 ili skinuti potrebno PDF dokumente, popuniti ih i poštom poslati u AZOP.