U današnje vrijeme, email „inbox“ većine ljudi je izložen velikom broju email poruka koje svakodnevno stižu u njega. Ponekad je nemoguće sve te poruke otvoriti, a kamoli pročitati pa onda ja, vjerojatno kao i vi, neke od njih brišem, a da ih i ne otvorim. Generalno sve te email poruke mogli bi podijeliti u 3 osnovne kategorije: poslovne, privatne i newslettere. Nije li tako? Pa mislim da većina nas, kada je riječ o poslovnoj email adresi, prima poruke koje je upravo moguće strpati u jednu od ovih kategorija.

Inspiriran člankom koji sam nedavno pročitao, a koji upravo govori o “otvaranju emaila” – 9 Questions People Ask Before Opening an Email, odlučio sam nešto napisati o tome.

Zapamtite, ljudi potroše oko 2 sekunde prilikom donošenja odluke hoće li email poruku otvoriti i barem započeti čitati, ili će je ignorirati (preskočiti) ili obrisati. Najgore je po vas, u slučaju da ste vi pošiljatelj, ako je primatelj obriše. Više sreće imate ako je samo preskoči, pa će možda kasnije prilikom pregledavanja „inboxa“ možda ipak otvoriti vaš email. Odluku o otvaranju ili ignoriranju emaila donosimo na temelju ova 3 elementa:

  • Ime pošiljatelja (From name/address)
  • Naslov email poruke (Subject line)
  • Datum i vrijeme

Osim ova 3 osnovna elementa, tu se još može dodati i pozdrav tj. oslovljavanje vas kao primatelja te neki uvod koji, osim samog naslova, govori o tome što nas u emailu očekuje.

Poslovne i privatne poruke ćete gotovo sigurno uvijek otvarati, osim u slučajevima kada na osnovu imena pošiljatelja i/ili naslova odlučite neku preskočiti ili obrisati jer unaprijed znate ili vidite o čemu se radi. No, u te poslovne poruke spadaju i one kada se prvi puta obraćate osobi ili tvrtki s kojima niste do sada bili u poslovnom odnosu. Najčešće su tu neka „pisma namjere“ ili „prijedlozi poslovne suradnje“.

S druge strane, neke email poruke ćete možda i bez čitanja njihovog sadržaja, samo na osnovu naslova proslijediti nekome od vaših kolegica ili kolega, a isto tako ćete po tome principu i sami primiti neke email poruke.

Newsletteri su priča za sebe i tome sam već dosta pisao, pa je najbolje da pročitate članak: Email marketing: Anatomija dobrog newslettera i saznate sve o njemu i bitnim elementima.

Ime pošiljatelja

Sakrivati ime primatelja nije dobro i takvi će emailovi najčešće završiti u košu. Dajte primatelju jasno do znanja tko email šalje. Mnogi s kojima sam komunicirao imaju ime i prezime napisano malih početnim slovom. Hej, come on?! Propustili ste sat nastave u osnovnoj školi gdje se uči da se imena i prezimena pišu velikim početnim slovom. Za sve koji nisu sigurni u to, evo i link na Pravopis.hr.

Drugo, nemojte stavljati samo ime ili samo prezime. Dajte upišite ime i prezime, da se lijepo i jasno vidi tko email šalje. Sve ostalo nema smisla, recimo staviti samo inicijale, ili neke cool, fora, sexy nazive u From polje. Ako to i radite, vrlo vjerojatno vaše email poruke otvaraju samo vaši prijatelji i dobri znanci.

Naslov email poruke

Kod pisanja naslova email poruke, neka vam osnovna misao vodilja bude da u naslovu ne pišete o prodaji onog što je u samom emailu, već ukratko opišete sadržaj poruke. Jasno je kao dan, da će naslovi privatnih email poruku biti sasvim drugačiji, ležerniji, opušteniji, pa čak i zabavniji, vulgarni jer takve poruke primaju vama drage osobe.

Kod poslovnim email poruka, vrlo je bitno da kroz naslov privučete pažnju osobe koja email prima. Nemojte pisati preduge naslove jer pri tome će vam, s obzirom na uređaj i email klijent, dio naslova zasigurno biti „odrezan“. Preporuka je da naslov ima između 50 i 70 znakova.

U naslovu nemojte koristiti „spammy“ riječi kao što su: BESPLATNO, KLIKNI SADA, KUPI, CASINO, OTVORI ODMAH. Najosjetljiviji na SPAM je upravo naslov email poruke. Ne koristite velika slova u naslovu, previše znakova interpunkcije, previše boja jer su to isto „okidači“ za spam filtere.

Osim toga, prilikom pisanja naslova morate paziti i na platformu na kojoj vaš primatelj prima email. Radi li se o desktop računalu, tabletu, pametnom telefonu? Koji email klijent koristi: Outlook, Gmail, iPhone? Preporučuje da malo više o tome pročitate u članku: How to determine the best length for your email subject lines.

Datum i vrijeme

Normalno je da pregledavajući email poruke idete od onih „starijih“, znači koje ste prve primili, a niste ih otvorili pa prema onim zadnje primljenim. Prilikom toga skrolanja, odvija se taj proces odluke unutar te 2 sekunde u kojima odlučujemo otvaramo li email ili ne.

Sam datum i vrijeme možda i nemaju toliko utjecaj na otvaranje, ali u pojedinim slučajevima može odigrati ključnu ulogu. Recimo da ste primili email od poslovnog partnera s kojim već duže vrijeme komunicirate, ali ste primijetili da je email poslan u jučer navečer u 22:42. Možda vas baš to vrijeme slanja prvo privuče da otvorite email jer ako ga je slao tako kasno „mora da je nešto jako važno i bitno“.

Preporuka je email slati na početku ili na kraju radnog vremena jer u sredini radnog dana je najviše gužve i posla. Uostalom, ne radite li i vi tako. Ujutro, prvo kada upalite računa idete pogledati pristigle email poruke. Isto radimo i pred kraj radnog vremena. E sad… u tu skupinu zasigurno ne spadaju svi oni koji se bave nekih online „businessom“ jer oni su kao i ja, na raspolaganju non-stop. Jednostavno, gledamo i provjeravamo email cijeli dan pa da i traje 36 sati.

Ako koristite email marketing te svojim kupcima i poslovnim partnerima šaljete „newsleter“, pročitajte članak: Timing u online marketingu.

email-02

Tri osnovna elementa u Gmail nadzornoj ploči

email-01

Tri osnovna elementa u Outlooku 2013

Oslovljavanje i uvodni tekst

U nekim email klijentima se osim naslova vidi i prvi dio teksta email poruke. Taj dio najčešće sadrži oslovljavanje vas koji ste email primili, na primjer:

  • „Poštovani g. Horvat,“
  • “Draga Nikolina,“
  • „Ivane,“

Uvodni dio teksta je također bitan jer u njemu bi trebala biti srž email poruke – tema. Povežite u uvodu prethodnu komunikaciju s tom osobom, ili ako je tek prvi kontakt onda jasno opišite o čemu se u emailu radi.

Kultura korištenja emaila

Svi misle da znaju poslati email. Svi misle da je to tako, nešto jednostavno, svakodnevno. Hmmm… Ne bi rekao da je tako jer za napisati dobar email treba ipak nekog znanja i iskustva. Da ne spominjem one s početka ovoga članka koji svoje ime i prezime napišu malim početnim slovima. Ili one koji u polje Prima (To) zalijepe 38 email adresa pa pošalju email. Ili one koji su malo „napredniji“, pa u Prima stave email samo jednog primatelja, a u CC onda zalijepe dodatnih 37. 😉

Kako napisati dobar email? Pa evo nekoliko linkova, možda kome i pomogne:

I za kraj, evo i jedan video: How to write professional emails.

Kakva su vaša iskustva u korištenju emaila? Koje email poruke otvarate, a koje brišete?

CyberFolk
>
CyberFolk
Vaš sam vodič u digitalnom carstvu i prisutan sam u svijetu hostinga više od 25 godina. Na internetu istražujem nove tehnologije, pružajući podršku i rješenja koja odražavaju vaše jedinstvene potrebe.

Tražite li dalje?

Pregledaj po datumu
  • Pregledaj po datumu
  • ožujak 2025
  • prosinac 2024
  • studeni 2024
  • listopad 2024
  • srpanj 2024
  • svibanj 2024
  • travanj 2024
  • ožujak 2024
  • siječanj 2024
  • prosinac 2023
  • studeni 2023
  • listopad 2023
  • srpanj 2022
  • lipanj 2022
  • svibanj 2022
  • travanj 2022
  • listopad 2020
  • kolovoz 2020
  • srpanj 2020
  • lipanj 2020
  • svibanj 2020
  • travanj 2020
  • prosinac 2018
  • srpanj 2018
  • lipanj 2018
  • svibanj 2018
  • travanj 2018
  • svibanj 2017
  • travanj 2017
  • studeni 2016
  • listopad 2016
  • rujan 2016
  • kolovoz 2016
  • srpanj 2016
  • lipanj 2016
  • svibanj 2016
  • travanj 2016
  • ožujak 2016
  • veljača 2016
  • prosinac 2015
  • listopad 2015
  • kolovoz 2015
  • svibanj 2015
  • ožujak 2015
  • siječanj 2015
  • kolovoz 2014
  • srpanj 2014
  • svibanj 2014
  • travanj 2014
  • ožujak 2014
  • veljača 2014
  • siječanj 2014
  • prosinac 2013
  • studeni 2013
  • listopad 2013
  • rujan 2013
  • kolovoz 2013
  • srpanj 2013
  • lipanj 2013
  • travanj 2013
  • ožujak 2013
  • veljača 2013
  • siječanj 2013
  • prosinac 2012
  • studeni 2012
  • listopad 2012
  • rujan 2012
  • travanj 2012
  • ožujak 2012
  • prosinac 2011
  • studeni 2011
  • srpanj 2011
  • lipanj 2011
  • ožujak 2011
  • siječanj 2011
  • prosinac 2010
  • listopad 2010
  • lipanj 2010
  • travanj 2010
  • ožujak 2010

cyber_Folks - Postavke kolačića

Volite li ukusne kolače? Mi također! Neki kolačići se koriste za ispravan rad stranice. Prihvatite i dodatne kolačiće, povezane s performansama, društvenim mrežama i marketingom i zahvaljujući njima, doživjet ćete najbolje iskustvo naše web stranice, jer neprestano radimo na poboljšanju. Svoju dobrovoljnu suglasnost možete u svakom trenutku povući ili promijeniti. Više informacija o korištenim kolačićima možete pronaći u našoj politici privatnosti. Ako želite precizno odabrati svoje postavke, pogledajte vrste kolačića u nastavku.

Funkcionalni (uvijek aktivni)

Ovo su nužni "kolačići" za funkcionalnost web stranice. Stranica neće ispravno raditi bez prihvaćanja ovih kolačića. Primjer: kolačić koji bilježi vašu suglasnost ili protivljenje potreban je kako bismo znali jeste li dali suglasnost za određene radnje na web stranici. Također, omogućuju prijavu u korisnički panel ili izradu narudžbi.

Analitičko-izvedbeni

Omogućuju prikupljanje informacija o načinu na koji koristite web stranicu. Ovi "kolačići" omogućuju nam praćenje broja posjeta i izvor prometa na našoj web stranici, što nam pomaže u mjerenju i poboljšanju njezine izvedbe. Također nam pomažu saznati koje su stranice najpopularnije, a koje najmanje popularne, te razumjeti kako posjetitelji navigiraju na našoj web stranici. Ovi "kolačići" pomažu nam analizirati izvedbu web stranice i prikupljati informacije. Primjer: Možemo stvarati toplinske karte kako bismo saznali koje su informacije lako čitljive a koje ne, čime poboljšavamo dizajn stranice. Također nam omogućuju praćenje češće čitanih blog postova, pomažući nam razvijati zanimljivije sadržaje. Glavni alat kojeg koristimo je Google Analytics.

Društveni

Ovi "kolačići" povezani su s društvenim medijskim platformama i omogućuju vam povezivanje s vašim računima na društvenim mrežama. Putem njih možete dijeliti sadržaje s naše web stranice. Kolačići društvenih mreža (koji dolaze od trećih strana poput Facebooka) prikupljaju informacije kako bi pružili personalizirane oglase. Primjerice, oglasi na vašim društvenim mrežama bolje će se prilagoditi vama i smanjiti vjerojatnost da ćete biti preplavljeni oglasima za usluge ili proizvode koje ste već kupili.

Marketinški

Ovi "kolačići" povezani su s akcijama automatizacije marketinga i praćenjem učinkovitosti oglašavanja. Omogućuju nam, na primjer, ograničenje broja prikazivanja određenog oglasa. Također nam omogućuju provođenje usporednih testiranja kako bismo neprestano poboljšavali izvedbu naše web stranice. Testiranjem različitih rasporeda stranica lakše možemo pronaći onaj koji nudi najbolju čitljivost za korisnike. Također, komunikacija postaje personaliziranija. Na primjer, možemo vam sugerirati članak o pronalaženju domenskog imena ako primijetimo da tražite domenu i teško pronalazite odgovarajuće ime. Iato tako, možemo vam prikazati sugestije za prijavu ako uočimo više uzastopnih neuspjelih pokušaja prijave u korisnički panel. Vaši interesi se grade na temelju informacija iz ovih "kolačića" i aktivnosti na drugim web stranicama. Naši glavni alati za oglasnu mrežu su Google i Facebook.