Što je Darknet?

Darknet (darkweb) je pojam povezan s dijelom Interneta koji nije vidljiv korisnicima koji koriste standardne pretraživače poput Googlea, Binga ili Yahooa. „Skriveni Internet“ ili drugim imenom – mračna strana interneta – obuhvaća internetske forume, virtualne novčanike, portale i druge web stranice u .onion ekstenziji, koje bi trebale pružiti korisnicima potencijalno veću anonimnost.

Domena .onion dostupna je samo korisnicima skrivene mreže TOR (The Onion Router), koja omogućuje prikrivanje IP adrese korisnika umanjivanjem praćenja mrežnog prometa. TOR mreža se može koristiti kada se želi izbjeći cenzura, filtriranje sadržaja i druga, uobičajena mrežna ograničenja.

Pronalaženje stranica na darknetu ne odvija se putem popularnih i javno dostupnih tražilica. To je moguće samo preko ručno dodanih tražilica koje pružaju njihovi tvorci. Stranice se smatraju dijelom mračne strane interneta, ako im se ne može pristupiti pomoću uobičajenih preglednika i internet tražilica. No, vrijedi znati da nisu svi sadržaji na „skrivenom Internetu“ nelegalni. Iako se može naići na mnogo primjera prevara i sadržaja koji su običan spam, u stvarnosti postoje normalne web stranice s tematskim blogovima, tajnim fan klubovima ili drugim, također vrijednim sadržajima.

Ipak, ulazeći u darknet, treba biti svjestan da se on koristi na vlastitu odgovornost. Vjerojatnost susreta s cyber kriminalcima u toj virtualnoj prostoriji je mnogo veća nego u slučaju općedostupnog Interneta, i lakše se može postati žrtvom krađe ili iznude privatnih podataka.

Darknet, odnosno mračna strana interneta

Darknet mreža karakterizira se korištenjem šifrirajućeg softvera, što omogućuje da njeni korisnici ostanu anonimni i da njihova lokacija bude teška za odrediti. Zbog toga je nelegalna aktivnost na darknetu tako raširena: korisnici mogu skrivati svoje podatke, a vlasnike nelegalnih internetskih stranica teško je locirati. Upravo zato mračna strana interneta obiluje nelegalnim transakcijama, drogama, pornografijom i kockanjem. Mnoge opasnosti su, uspješno spriječene od strane globalnih policijskih agencija i stručnjaka u području informatičkih tehnologija.

Dark web koriste i politički zviždači, aktivisti i novinari koji bi, objavljivanjem sadržaja na običnom internetu, mogli biti suočeni s cenzurom ili političkim represijama. Primjer stranice koja potječe s dark weba je WikiLeaks.

Dark web i deep web – koje su razlike?

Pojmovi dark web (tamna mreža) i deep web (duboka mreža) često se pogrešno koriste kao sinonimi. Iako na prvi pogled imaju mnogo sličnosti, zapravo se odnose na dva različita dijela interneta.

Deep web obuhvaća sav online sadržaj koji nije dio površinske mreže – odnosno nije indeksiran od strane standardnih pretraživača poput Googlea ili Binga. To uključuje web stranice koje skrivaju svoj sadržaj iza paywalla (sustav plaćenog pristupa), stranice zaštićene lozinkama, pa čak i sadržaj e-mailova. Ako jednostavno pokušate pretraživati deep web putem Googlea, nećete dobiti nikakve rezultate. Većina tih podataka skriva se iza lozinki ili sustava plaćenog pristupa.

Korisnici koji se prijavljuju u aplikacije za internet bankarstvo ili društvene mreže koriste deep web, često nesvjesno. Isto vrijedi i za kupce koji plaćaju proizvode ili usluge online – unose podatke o plaćanju unutar deep weba. Također, premium sadržaji dostupni samo pretplatnicima ili korisnicima koji su ih kupili nalaze se u deep web-u.

Dark web je podskup deep weba i čini samo mali dio interneta u cjelini. Kako biste mu uopće pristupili, morate koristiti anonimizirajući web preglednik ili virtualnu privatnu mrežu (VPN).

Kako funkcionira TOR?

TOR je open-source softver za anonimnost koji se može besplatno preuzeti sa službene stranice njegovih tvoraca. Način rada ovog preglednika razlikuje se od uobičajenih mreža jer koristi poseban sustav za anonimnost, koji omogućuje šifriranje podataka i njihovo slanje kroz više servera (čvorova), čime se skriva stvarni izvor i odredište komunikacije. U TOR mreži poruke prolaze kroz više slojeva šifriranja prije nego što stignu na odredište.

Poruke se prenose putem “čvorova”, koji su zapravo druga računala kojima upravljaju korisnici sustava. Svaki čvor poznaje identitet prethodnog i sljedećeg čvora, ali ne i ostalih u lancu. Zbog toga je izuzetno teško pratiti cijeli put poruke ili utvrditi njezino polazište i pošiljatelja.

Ovu dodatnu zaštitu koriste i pojedinci koji žele sakriti svoje tragove na webu i internetu općenito – od aktivista koji žive u autoritarnim režimima, preko sitnih kriminalaca, pa čak i terorista – kao i obični korisnici kojima je privatnost prioritet.

Rizik povezan s pristupom deep webu i darkwebu.

Deep web i darknet imaju mnoge primjene, ali nisu bez rizika. Ako imaš znanje o privatnosti podataka i zaštiti od krađe identiteta, možeš lako ublažiti prijetnje u deep webu. U stvarnosti, kada se prijaviš na web stranicu koja se nalazi u deep webu, koristiš enkripciju. Međutim, pristup darknetu je rizičniji, a samo njegovo postojanje predstavlja prijetnju za ostatak World Wide Web mreže.

Organizacije su često izložene riziku od povrede sigurnosti podataka, a kroz dark web cyber prijetnje postaju još realnije. Ako tvrtka pretrpi hakiranje, osobni podaci korisnika mogu biti prodani na tržištima u darknet mreži, stoga je praćenje darknet-a ključan korak prema osiguravanju najvišeg nivoa sigurnosti.

Evo najpopularnijih prijetnji poveznih s darknetom.

Zlonamjerni softver

• Ransomware softver: Rizik od preuzimanja zlonamjernog softvera s darkweba je visok jer je teško provjeriti je li određena stranica sigurna. Tvoje uređaj može biti brzo zaražen virusima, a možeš izgubiti i pristup tom uređaju.
• Botneti: To je mreža zaraženih uređaja koja se može koristiti za izvođenje DDoS napada. U darkwebu ima puno hakera koji zapravo nude botnete kao uslugu dostupnu za određenu cijenu.
• Phishing: Zbog nedostatka regulacija na ovom području interneta, vrlo je teško provjeriti autentičnost svake posjećene stranice. To znači da je vjerojatnost da ćeš biti prevaren u darkwebu puno veća. Možeš naići na lažnu stranicu koja je gotovo identična onoj koju želiš posjetiti i nenamjerno inficirati svoj telefon ili laptop zlonamjernim softverom.

Nezakonita aktivnost

• Hakerske grupe i usluge – hakeri i cyberkriminalci okupljaju se i komuniciraju na darknet-u, često koristeći internetske forume i oglasne ploče. U darkwebu mogu ponuditi svoje usluge i hakirati ciljeve za određenu naknadu – obično u kriptovalutama.
• Pornografija – vjerojatno glavni razlog zbog kojeg darkweb ima lošu reputaciju, je pohranjivanje i dijeljenje ilegalnih pornografskih sadržaja. Problem je toliko ozbiljan da je vlastima teško pratiti počinitelje.
• Terorizam – terorističke grupe često se organiziraju na garknet-u, gdje mogu anonimno komunicirati među sobom.
• Pranje novca – na darknet-u postoje usluge koje korisnicima omogućuju miješanje nezakonito stečenih dobitaka s drugim legalnim transakcijama kako bi izbjegli otkrivanje od strane vlasti.

Druge prijetnje

• Trgovina ukradenim podacima – kada hakeri dođu do privatnih podataka, na primjer putem cyber napada, mogu ih prodavati na darkwebu drugim hakerima.
• Trgovina ilegalnim supstancama – darkweb se često koristi za prodaju i nabavku droga i drugih ilegalnih supstanci.
• Dijeljenje datoteka – piratski softver, filmovi i druge datoteke često se dijele na darkwebu.

Kako povećati svoju zaštitu na dark webu?

Iako TOR preglednik pruža dobar nivo zaštite na dark webu, postoje dodatne mjere koje možete poduzeti kako biste zaštitili svoju privatnost.

• Koristite VPN – VPN softver dodaje dodatni sloj šifriranja na vaše povezivanje i sprječava potencijalno curenja podataka unutar TOR mreže.
• Instalirajte antivirusni skener – antivirusni skener će kontinuirano skenirati uređaj u potrazi za vanjskim prijetnjama.
• Ne otkrivajte osobne podatke na dark webu – otkrivanje osobnih podataka na dark webu izlaže vas prevarama ili krađi podataka.
• Izbjegavajte klikati na sumnjive poveznice ili preuzimati datoteke na dark webu jer to može izazvati ozbiljne posljedice.