Što je Phishing?

Phishing je oblik cyber kriminala koji uključuje krađu identiteta ili povjerljivih informacija putem prikupljanja osjetljivih podataka, kao što su brojevi računa, pristupne lozinke, OIB i sl.
Napadač, koristeći povjerenje žrtve koje ima prema određenom brandu ili organizaciji, pokušava se predstaviti umjesto nje. Koristi za to krivotvorenu web stranicu, koja izgleda prevarno slično pravoj, ili lažni email, u kojem možete shvatiti da nešto nije u redu tek nakon provjere domene s koje je poruka stigla (ne polje pošiljatelja).

Phishing – vrste napada:

Govoreći o phishing napadu, možemo govoriti o različitim njegovim tehnikama, koje služe istom cilju – uvjeriti žrtvu da cyber kriminalac djeluje u ime određene, poznate organizacije, kako bi iskoristio njezino povjerenje i preuzeo osjetljive podatke.

• E-mail phishing
  Ovo je najpopularniji oblik phishinga. Žrtva prima poruku čiji se pošiljatelj čini kao poznata i pouzdana organizacija. Na prvi pogled, izgled e-maila i korištene boje odgovaraju brendu. Međutim, provjerom detalja može se otkriti da se radi o phishing napadu. Obratite pažnju na domenu s koje je poruka poslana – je li predugačka ili sadrži neobične znakove. Također, ako sadržaj e-maila potiče na otvaranje privitka, budite posebno oprezni.
• Smishing
  Smishing je oblik phishing napada koji koristi SMS poruke. Često su meta ovakvih napada kurirske službe, a žrtve su i one same i njihovi klijenti. Napadači precizno prilagođavaju scenarije stvarnim situacijama. Žrtva prima SMS poruku s obavijesti, primjerice, da je paket dostavljen u paketomat, ali da je došlo do pogreške i da se u pretincu nalaze dva paketa različitih vlasnika. U poruci se nalazi link s pozivom na klik kako bi se riješio problem. Klikom na poveznicu žrtva se preusmjerava na lažnu stranicu i unosi svoje podatke za prijavu, čime napadač preuzima kontrolu nad korisničkim računom.
• Vishing
  Vishing je phishing napad izveden putem glasovnog poziva. Cyber kriminalac nazove žrtvu predstavljajući se kao zaposlenik poznate institucije, primjerice banke. Scenarij razgovora prilagođava se konkretnoj situaciji – može, primjerice, tvrditi da je na računu zabilježena sumnjiva aktivnost iz neprovjerenog izvora i da su podaci u opasnosti. Zatim traži od žrtve podatke za prijavu kako bi “zaštitio” račun. U stvarnosti, riječ je o planiranom phishing napadu.

Kako se zaštititi od phishinga:

• Nikada ne dijelite svoje pristupne podatke za račun/panel.
• Nikada ne dijelite osjetljive podatke – imajte na umu da ih institucije već posjeduju od trenutka sklapanja ugovora.
• Redovito mijenjajte pristupne lozinke.
• Zaštitite svoj račun pomoću 2FA (dvofaktorske autentifikacije).
• Provjerite domenu (ne samo ime pošiljatelja) s koje je poruka poslana.
• Ne klikajte na sumnjive privitke i poveznice u poruci.
• Koristite ažuriranu verziju antivirusnog softvera.
• Ne podliježite pritisku vremena – cyber kriminalci često koriste hitnost kako bi ostvarili svoj cilj.