Duda varalica: važnost pinga za prikaz web stranica

Zagovornici raznih hrvatskih datacentara u zadnje su vrijeme darežljiviji nego ikad. Bez ikakve naknade otkrit će vam veliku tajnu, kako samo na osnovu ping rezultata napraviti nemoguće – predvidjeti brzinu učitavanja i prikazivanja bilo koje web stranice.

Nažalost, pri tome prešućuju niz činjenica koje su barem jednako važne kao i ping.

Naredba ping, koja je sastavni dio svakog modernog operacijskog sustava danas, napravljena je početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Osnovna namjena naredbe zadržana je do danas, izmjeriti vrijeme potrebno za slanje testnog podatka u oba smjera, npr koliko je potrebno vremena da bi se testni podatak poslan s vašeg računala prema udaljenom računalu vratio nazad. U slučaju pinga veličina testnog podatka je po defaultu 56 bajtova, i zajedno s 28 bajtova iz headera čini IP paket od 84 bajta. Pogledajmo kako to izgleda na primjeru.

# ping avalon.hr
PING avalon.hr (92.51.189.44) 56(84) bytes of data.
64 bytes from avalon.hr (92.51.189.44): icmp_seq=1 ttl=54 time=46.2 ms
64 bytes from avalon.hr (92.51.189.44): icmp_seq=2 ttl=54 time=46.9 ms
64 bytes from avalon.hr (92.51.189.44): icmp_seq=3 ttl=54 time=46.2 ms

--- avalon.hr ping statistics ---
3 packets transmitted, 3 received, 0% packet loss, time 2006ms
rtt min/avg/max/mdev = 46.231/46.484/46.970/0.424 ms


U primjeru se vidi pokretanje pinga prema avalon.hr domeni. Poslana su tri testna paketa i svi su se vratili za prosječno 46 milisekundi. Da li to znači da će se web stranica učitati i prikazati za 46 milisekundi? Naravno da ne, to ovisi o nizu drugih činjenica. Evo nekih od njih.

• hardver računala – činjenica je da o brzini računala (npr procesoru) može ovisiti koliko će se brzo učitana web stranica renderirati odnosno prikazati u browseru, a ako web stranica sadrži multimediju moguće je da će i grafička kartica biti uposlena (npr GPU ubrzani flash),
• browser ili internet preglednik – činjenica je da između različitih proizvođača postoje razlike u brzini prikazivanja web stranica jer jednostavno rečeno nisu svi jednakih mogućnosti i performansi, npr postoje Google Chrome, Mozilla Firefox, Internet Explorer, Apple Safari,
• multitasking ili višezadaćnost – činjenica je da na brzinu prikazivanja web stranice mogu utjecati razni drugi procesi koji se u pozadini možda izvršavaju, npr veći broj otvorenih browser prozora, download datoteka, on-the-fly antivirusno skeniranje internet prometa,
• veza prema internetu – činjenica je da postoje različite pretplate a time i brzine koje davatelj usluga nudi, npr različiti ADSL paketi,
• ISP – činjenica je da između različitih davatelja usluge pristupa internetu postoje razlike u opterećenosti i raspoloživosti potrebnih kapaciteta,
• DNS resolver – činjenica je da postoje razlike u brzini ovisno o tome da li je potrebna informacija već u cacheu ili je upit potrebno proslijediti upstream serverima,
• routeri na putu do datacentra – činjenica je da njihov broj te zemljopisna udaljenost mogu utjecati na brzinu,
• datacentar – činjenica je da između različitih datacentara postoje razlike, od opterećenosti internet linkova do raspoloživosti potrebnih kapaciteta, npr SLA o kojem ovisi ne samo brzina nego i da li će web site uopće biti dostupan kada to očekujete,
• server – činjenica je da postoje različite hardverske konfiguracije, npr neki davatelji usluga koriste jeftinije i sporije SATA diskove na 7200 okretaja, a drugi koriste skuplje i brže SAS diskove na 15000 okretaja; neki u ulogu servera stavljaju no-name računala dok drugi za servere koriste samo brand-name kao što je Dell i slično,
• sve na jednom serveru – činjenica je da npr FTP, SSH, SMTP, DNS, HTTP, POP3, IMAP4, SQL, antispam i antivirus, ako su svi servisi stavljeni na samo jedan server mogu međusobno utjecati na performanse,
• overselling – činjenica je da prevelik broj korisnika na jednom serveru može utjecati na performanse,
• HTTP i SQL servisi – činjenica je da lošije podešen HTTP i/ili SQL servis može biti sporiji od onoga koji je podešen optimalno,
• server skriptni jezici – činjenica je da mnogi davatelji usluga koriste suPHP CGI koji je sporiji od FastCGI PHP,
• SQL baze – činjenica je da podaci ponekad nisu indeksirani i da se ponekad koriste lošije napisani i neoptimizirani SQL queriji koji se sporije izvršavaju,
• source kod web stranica – činjenica je da web stranice ponekad nisu optimizirane, da mogu biti različitih veličina, ili mogu pozivati sadržaje s third-party web siteova o kojima onda ovisi i testirani web site (npr hotlinkanje tuđih datoteka, tuđe vremenske prognoze, tuđe tečajne liste, tuđe online statističke obrade posjetitelja).

Nakon ovoliko činjenica sjetio sam se Chucka Norrisa, ostavit ću ga za kraj 😉

Da li sve ovo znači da je ping nevažan za brzinu učitavanja i prikazivanja web stranica? Ne, to što ping mjeri ima određenu važnost, ali ping nije jedini važan. Na skoro svakoj od gore spomenutih činjenica nerijetko se može dobiti ili izgubiti i puno više od 10-20 ms, ponekad i nekoliko sekundi.

Osim toga, rezultat kojega ping daje baziran je na ICMP protokolu. S obzirom da browser koji učitava podatke s web servera radi preko TCP protokola, a DNS pak radi preko UDP protokola, važnost ICMP protokola je zapravo marginalizirana s obzirom da se može i ne mora koristiti. Čak štoviše, neki davatelji usluga u skladu sa svojim Security Policy pravilima ne dozvoljavaju odazivanje na ping. Kako to da web stranice na serveru koji se ne odaziva na ping rade? Tako jer je ping nebitan za rad web sitea.

# ping cnn.com
PING cnn.com (157.166.226.26) 56(84) bytes of data.

--- cnn.com ping statistics ---
3 packets transmitted, 0 received, 100% packet loss, time 2013ms


Da li ovo znači da cnn.com ne radi? Oni koji brzinu i funkcionalnost procjenjuju samo na osnovu pinga bi možda zaključili da ne radi, međutim web site normalno radi. Kao i kod podmorničarskog “pinganja”, ponekad valja izbjeći davanje informacije koja pomaže u otkrivaju udaljenosti i lokacije.

Kao što ste mogli pročitati u tekstu, postoji mnogo činjenica o kojima može ovisiti brzina učitavanja i prikazivanja web stranice. Kad vam slijedeći puta netko bude pričao o metodama utvrđivanja brzine učitavanja i prikazivanja web stranice, i ako će pričati samo o pingu a sve ostalo prešutjeti, taj onda ili ne zna o čemu još brzina može ovisiti, ili vam podvaljuje dudu varalicu.

P.S. Chuck Norris je jednom zatražio free unlimited hosting sa 100% “no small print” SLA i 0 ms pingom, i dobio ga 😉