Backend

Backend se odnosi na elemente infrastrukture koji nisu vidljivi korisniku ali su neophodni za pravilno funkcioniranje usluge. Backend, često nazivan “pozadina web servisa”, odnosi se na server, aplikacijski i bazični dio web stranice ili informatičkog sustava. Za razliku od frontenda, koji je dio sustava vidljiv i dostupan krajnjem korisniku, backend radi u pozadini i odgovoran je za logiku aplikacije, obradu podataka, upravljanje bazama podataka, autentifikaciju korisnika, autorizaciju te komunikaciju između web aplikacije i bazama podataka te drugim backend alatima.

Backend obuhvaća:

  • pohranu podataka
  • izvršavanje koda
  • upravljanje bazama podataka

Zadatak backenda

Backend označava sve operacije izvedene od strane računala koje ne uključuju korisnika. Također instruira frontend kako prikazati određene informacije.

Backend je ono što omogućuje realizaciju rada frontenda i čini da funkcioniše u skladu s namjerom. To je dio aplikacije ili web stranice koji se bavi pohranom podataka, sigurnošću i komunikacijom među korisnicima. Drugim riječima, backend napaja frontend. Bez odgovarajuće “pozadine”, prednji dio tvoje stranice bio bi jednostavno beskoristan.

To uključuje stvari kao što su sustavi upravljanja bazama podataka e-trgovine, web serveri (npr. Apache HTTP server), sustavi upravljanja sadržajem (CMS), sustavi balansiranja opterećenja, sigurnosni alati ili mrežni zaštitni zidovi ili mehanizmi za keširanje mreže isporuke sadržaja (CDN).

Popularne backend tehnologije

Za izradu i upravljanje backendom koriste se različiti programski jezici, okviri i alati. Najpopularniji među njima su:

  • Python (češće s okvirom Django ili Flask)
  • Java (uz Spring Framework)
  • PHP (i Laravel, Symfony)
  • Node.js (s Express.js)
  • Ruby (s Ruby on Rails)
  • .NET (za Microsoft aplikacije)